Kada govorimo o proizvodnji rasada tada mislimo i na krajnji rezultat, tj. na kvalitetno dobijene plodove sa zadovoljavajućim prinosom.
Kod rasada je najbitnije vrijeme kada će se početi sa sjetvom jer se mora imati na umu da ne smije biti ni previše rano, a ni previše kasno, kako bi se korijen dobro razvio te kako bi biljka bila stabilna i spremna za sadnju u zatvorenim ili otvorenim prostorima.
Ukoliko se sjetva izvrši rano, najprije dolazi do ekonomske neisplativnosti zbog utroška energenata za grijanje rasada, ali i zbog toga jer rasad postaje star i prerastao.
Međutim, slučaj kod starog rasada je takav da biljka prilikom presađivanja gubi energiju na ukorjenjavanje te dolazi do sušenja i otpadanja cvijetnog pupoljaka.
S druge strane, ni slučaj prekasne sjetve nije dobar za biljku. Biljka se može razviti i na stalno mjesto će se brzo ukorijeniti, ali poslije neće nastaviti svoj daljni rast i pravila razvoj, upravo jer se kod ovakvih biljaka usporaju rast i razvoj.
Pored vremena sjetve veoma je bitna i sorta, odnosno hibrid koji se sije. Sjeme mora prije svega da bude zdravo, čisto, kvalitetno (u smislu kakvoće hibrida), da ima visok postotak klijavosti posebno kada se radi o rasadima koji se koriste za profesionalnu proizvodnju koja će poslije biti u prodaji.
Pored sjemena, pažnja se mora obratiti i na supstrat u kojem se vrši sjetva. Supstrat mora biti zdravstveno ispravan u smislu da ne sadrži patogene koji će se prenijeti na rasad, a zatim poslije i na samu biljku koja će završiti na zatvorenom ili otvorenom polju bez kvalitetnog prinosa. Znog navedenih razloga biljka neće moći da završi svoj vegatacioni ciklus. Preporučujemo primjenu supstarat FLORADUR BLOCKa njemačkog proizvođača “Floragard”.
Sljedeći korak je fokus na kontejnere u koje ide supstrat, a zatim sije sjeme. Kontejneri za proizvodnju rasada moraju biti čisti iz razloga jer se na već korištene kontenjere mogu množiti patogene gljivice. Razlog toga je pogodna vlažnost kontenjera u kojima se, za vrijeme proizvodnje rasada, stalnim zaljevanjem, stvara vlažnost koja uzrokuje stvaranje odrđenih patogena. Ako se već koristile kontejneri od prethodne proizvodnje, onda se mora primijeniti odrđena dezinfekcija i dezinsekcija kontenjera, a pritom će se uništiti patogeni koji mogu prouzrokovati štetu.
Kada se pristupa prozvodnji rasada mora se poznavati i vrijeme sjetve koje zavisi od biljke koja se sije. Neke biljke traže kasniju, a neke raniju sjetvu, također biljke imaju različit vremenski tok od nicanja do razvoja mladih biljaka. Pojedine biljke sporije rastu nakon nicanj, dok neke imaju brži intenzitet rasta.
Biljke koje su namijenjene za uzgoj u grijanim plastenicima se siju najranije, dok biljke koje će svoje stalno mjesto razvoja imati u negrijanom plasteniku se siju nešto kasnije. Najkasniju sjetvu imaju kulture koje će se sijati na otvorenom polju.
USLOVI UZGOJA RASADA
Dužina rasadničke proizvodnje u danima | Vrsta | Optimalna temperatura (°C) |
30-50 dana | KUPUSNJAČE | 12±4 |
20-30 dana | SALATA, CVEKLA | 15±3 |
60-70 dana | CRNI LUK, PRAZILUK | 15±3 |
80-90 dana | ŠPARGLA, RABARBARA | 15±3 |
20-25 dana | KRASTAVAC, TIKVE, DINJA | 18±4 |
20-25 dana | BORANIJA | 18±4 |
50-70 dana | PARADAJZ, PAPRIKA, PLAVI PATLIDŽAN | 18±4 |
NJEGA RASADA
Od pravilne njege zavisi i kvalitet rasada, a od kvaliteta rasada zavise i kvalitet i prinos ploda.
S obzirom na to, njezi rasada se treba pristupati pravilno i ozbiljno.
Kada se završi sa sjetvom potrebno je omogućiti dovoljno vlažnosti kako bi sjeme počelo da klija, a zatim omogućiti i dovoljnu količinu svjetlosti koja će biti neophodna za razvijanje mlade biljke, jer ukoliko nema dovoljno svjetlosti biljka se izdužuje, postaje tanka i slaba. Zatim prilagoditi temperaturu kako bi sjeme započelo svoj proces klijanja i nicanja. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje 25°C-28°C. Od velike važnosti jeste da se nakon nicanja snizi temperatura za nekoliko stepeni odnosno maksimalna temperatura ne smije prelaziti 20°C, iz razloga da ne dođe do izduživanja rasada te kako bi biljka imala jači korijen. Nakon perioda s nižom temperaturom slijedi period rasta gdje se temperatura povećava za nekoliko stepeni.
Od velike važnosti je kontrolisanje vlažnosti, biljka ne smije da ima konstantno veliku vlažnost, iz razloga jer će plitko formirati korjen, a zatim loše eksploatisati vodu. Prevelika vlažnost uzrokuje i polijeganje rasada koju uzrokuje gljivica iz roda Rhizoctonia spp., Pythium spp., Phytophthora spp. Gljivice iz ovih rodova za 4-6 dana mogu potpuno da unište rasad, zbog toga se i pristupa preventivnoj zaštiti rasada.
Prvi simptomi polijeganja rasada se javljaju odmah pri klijanju dok je sjeme još u zemlji jer gljivice iz ovih rodova su stalni stanovnici zemljišta te ih ima preko 100 vrsta. Najviše napadaju biljke u zatvorenom sistemu zbog mikrobiološke aktivnosti unutar zatvorenog prostora.
Vidljivost oboljelog bilja javlja se u prizemnom donjem dijelu stabla u vidu vodenastih pjega. Pjege se brzo šire te se javlja jasna vidljivost nekrotičnog tkiva u odnosu na zdravo tkivo biljke. Ćelije u okviru pjega izumiru te nemaju više funkcije i s tim sprječavaju protok materija između korijena i ostalog dijela biljke. Gornji dio stabla zbog nedostatka vode i hranjivih materija poliježe, odnosno gubi svoju životnu funkciju.
Pored toga što napada donji dio stabla, ova vrsta oboljenja se javlja i na korijenu odnosno širi se od vrha prema osnovi korijena i nju je lakse suzbiti nego kada se javi na stablu biljke, jer kod oboljelog korijena ne onemogućava rast nego samo usporavaju rast i razvoj. Simptomi se javljaju u vidu zatamnjenja korijena i promjene boje, dok biljke kod oboljenja korijena budu žućkaste i smanjuju prinos. Ova vrsta je karakteristična za žitarice i kukuruz.
Do oboljenja dolazi zbog povećane temperature i vlažnosti prostora. Velika greška se javlja kada se u proizvodnji previše zaljeva rasad te se biljke pliće ukorjenjavaju, a na zemljištima koja su zbijena i teška ne dolazi do izmjenjivanja zraka i zemljišta. Posljedica biva javljanje oboljenja, a razlog ove pojave je upravo gust usjev.
Optimalna temperatura za pojavu bolest je između 10-25 °C te se u povoljnim uslovima infekcija širi za 1-2h i to prestavlja ogorman problem u proizvodnji.
MJERE ZAŠTITE
Osnovni cilj svake proizvodnje je kvalitetan i zdrav rasad. Pravilno pristupanje mogućem problemu je najbitnije u toku proizvodnje. Potrebno se osvrnuti na korištenje preventivne zaštite, pravilnog dozziranja, kao i pravilnog apliciranja rastvora.
- Nakon sjetve u supstrat FLORADUR BLOCK A primjeniti proizvod THORA koji sadrži mikorizne gljivice i mikroorganizme sa suzbijanje patogenih gljivica u koncentraciji 25 ml u 10 l vode i lagano zaliti kontejnere
- Nakon nicanja, kad se razviju prva dva prava lista, primijeniti preparat RED BLOCK u koncentraciji 25 ml u 10 l vode i oprskati rasad.
Red Block je proizvod na bazi biljnih ekstrakata sa dodatkom joda, služi za preventivno tretiranje, jačanje biljke i zaštitu od gljivičnih i bakterijskih oboljenja.
- U fazi razvoja trećeg i četvrtog lista primjeniti RED BLOCK 25 ml + BOUNDARY 25 ml u 10 l vode i oprskati rasad.
Boundary je proizvod na bazi biljnih ekstrakata koji preventivno djeluje kao repelent i suzbija napad inskata.
- U ovoj istoj fazi razvoja izvršiti ponovno tretiranje sa preparatom THORA u koncentraciji 25 ml u 10 l vode i lagano zaliti kontejnere.
- U toku daljeg razvoja rasada primjeniti preparat RED BLOCK u koncentraciji 30 ml u 10 l vode i oprskati rasad.
- Pred sadnju ponoviti sa preparatom THORA u koncentraciji 25 ml u 10 l vode i lagano zaliti kontejnere.
Admira Halilović
mag.ing.biljne proizvodnje